Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 18 do 19.30 časova. Nedeljom biletarnica radi od 18 do 19.30 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cena ulaznice za predstave je 500 dinara, a za premijeru 800 dinara. Cena ulaznice za đake, studente i penzionere je 350 dinara.

Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Kus petlić kus-petlic
Avet iglic
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
kArc Tóth Árpád verseivel - A kArc Irodalmi Kávéház műsora
Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Narodni poslanik narodni-poslanik
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Izbiračica izbiracica
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
KONCERT ZA ZALJUBLJENE
Ožalošćena porodica branislav-nusic
Prah prah-djerdj-spiro
Koncert Subotičkog simfonijskog orkestra
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
Crni Petar crni-petar
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Kus petlić kus-petlic
Otelo otelo
Šogorice sogorice
Kus petlić kus-petlic
Tri sestre tri-sestre
KONCERT "POKLON DAMAMA"
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Šogorice sogorice
Bulevarska komedija "Ljubav na seoski način"- gostovanje Teatra Arena
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Tartif tartif
Kus petlić kus-petlic
Tartif tartif
Tartif tartif
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Bravo za Klovna - autorska predstava bravo-za-klovna-autorski-projekat
Dejt - monodrama (gostovanje Sandre Silađev)
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
KONCERT SUBOTIČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA koncert-subotickog-simfonijskog-orkestra
Bog masakra bog-masakra
Crni Petar crni-petar
Božidar Knežević: Crveno i zlatno - gostovanje iz Beograda
Kus petlić kus-petlic
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra

Slike po motivima Otoa Tolnaija i Pala Petrika: Živi pesak

Živi pesak

Predstava je nastala u koprodukciji Novem pozorišne organizacije, Narodnog pozorišta Subotica i Regionalnog Kreativnog Ateljea iz Kanjiže. 


Druga premijera Narodnog pozorišta Subotica u sezoni 2021/2022.

Premijera: 20.12.2021.

Igraju:
Tamaš Hajdu
Ervin Palfi
Kinga Mezei k. g.
Nandor Silađi k. g.

Scenografija: Kinga Mezei k. g. i Peter Ondrašek k. g.
Kostimografija: Erika Janovič k. g.
Dramaturg: Tamaš Olah k. g.
Muzika: Albert Markoš k. g., Silard Mezei k. g. i kompozicije Klaudija Monteverdija, Igora Stravinskog, Franca Šuberta i Žorža Eneskua

Muzički saradnik: Albert Markoš k. g.
Dizajn svetla: Robert Majoroš k. g.
Inspicijent: Edina Kulhanek, Valeria Kočiš

Režija: Kinga Mezei k. g.

Šef scene: Goran Mačković
Majstor svetla: Igor Stamenković / Dejan Kovačević
Majstor tona: Mikloš Matlari
Rekviziter: Darko Čović
Dežurni dekorater: Miroslav Žukov, Adem Bunjaku
Garderoberke: Aniko Palković, Magdalena Goliat
Šminker/frizer: Mila Romek
Izrada dekora i rekvizite: Zoltan Apro, Ištvan Olah, Čaba Horvat, Đerđ Virag, Tibor Takač – Faki i glumci
Kostimi: Erika Janovič k. g., Magdolna Čaki, Gordana Milunović

Sponzori:
MMA; NKA; VM4K; Fondacija Laslo Sekereš; Gradska uprava Opštine Senta; Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Predstava ispituje odnos slike i teksta, pozorišta i likovne umetnosti, na osnovu motiva stvaralačkog univerzuma pesnika Otoa Tolnaija i slikara Pala Petrika. Tolnaijev voljeni žanr je likovni esej, a posebno se interesuje za dela vojvođanskih umetnika, koja su inspiracija i za pozorišne stvaraoce. Petrikov svet papira i peska pomešanog s uljem stupa u interakciju sa predmetima, koji su i kroz svoju svakodnevicu posebni, a koje je Tolnai provukao. Ova interakcija pokreće beskrajne lance asocijacija. Proces stvaranja postaje scenska radnja, gestovi likovne umetnosti zapravo stvaraju na sceni, dok se u međuvremenu pojavljuju tipične figure naše sredine, vojvođanskih sela i gradova; bećari i skitnice, kafanski posetioci i zanatlije, zaljubljeni i tragači za ljubavlju, antijunaci i svete budale. Poznate groteskne figure, čije isprepletene priče postaju gotovo umetničko delo iz perspektive starca koji gleda na svet kroz dečju maštu.