Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 17.30 do 19.00 časova. Nedeljom biletarnica radi od 17.30 do 19.00 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cene ulaznica kreću se od 600 do 2500 RSD. Dodatne informacije o predstavama i cenama ulaznica možete dobiti na biletarnici pozorišta. Pozorište zadržava pravo izmene repertoara.

Na otvorenom drumu na-otvorenom-drumu
Na otvorenom drumu na-otvorenom-drumu
Boing-Boing boing-boing
Boing-Boing boing-boing
Akvarijum akvarijum
Sabirni centar sabirni-centar
Chicago chicago
Chicago chicago
Sabirni centar sabirni-centar
Sabirni centar sabirni-centar
Sabirni centar sabirni-centar
Sabirni centar sabirni-centar
Boing-Boing boing-boing
Boing-Boing boing-boing
Akvarijum akvarijum
Akvarijum akvarijum
Danilo Kiš: Duh je naša domovina - gostovanje Srpskog pozorišta iz Mađarske
Neparan par neparan-par

Rozi Brešćanski B.: Ko zna da li ćeš me ponovo videti?

Ko zna da li ćeš me ponovo videti?

Jedna priča o Katalin Karadi

Reditelj: Zoltan Mezei k. g.

Igraju:
Karadi: Žuža Kalmar
Pijanista: Geza Kučera ml.


Šef scene: Daniel Bagi
Majstor svetla: Sebastijan Svitlik
Majstor tona: Mikloš Matlari
Rekviziter: Darko Čović
Dežurni dekorater: Miroslav Golić
Garderoberke: Aniko Palković, Magdalena Goliat
Šminker/frizer: Miroslava Bulatović
Asistent reditelja, sufler/inspicijent: Edina Kulhanek, Valeria Kočiš

Premijera: 20.10.2023.


Katalin Karadi je bila jedna od najpopularnijih filmskih glumica i pevačica 1930-ih i 1940-ih. Njen prvi film „Smrtonosno proleće“, učinio ju je popularnom istog trena. Njeno erotsko zračenje i neobičan glas učinili su divu seks simbolom epohe, fatalnom ženom.

Karadi je živela burnim i naizgled kontradiktornim životom. Mađarska je sklopila savez sa nacističkom Nemačkom, a Katalin je tokom rata imala aferu sa jednim visokim državnim funkcionerom (koji je u tajnosti bio član otpora), a istovremeno je spasavala Jevreje osuđene na smrt. Ali je nastavila da snima. Postala je simbol nacije. Nacisti su na kraju ugušili njen rad.

Radnja se odvija u okviru izmišljenog događaja. Tokom njenog poslednjeg nastupa u Mađarskoj, suočavajući se sa emigracijom, ona se priseća svog života i pušta nas da vidimo njenu sudbinu, koja ju je naterala da napusti zemlju koju još uvek voli svim srcem... a u međuvremenu ponekad iz nje izbije poneka evergrin pesma ili njen deo. Gorko-slatki performans bavi se ponekad zabavnim, ali i vrlo aktuelnim pitanjima o pripadnosti, domovini, apatridiji, umetnosti, ljubavi, uspehu i moći.