Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 18 do 19.30 časova. Nedeljom biletarnica radi od 18 do 19.30 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cena ulaznice za predstave je 500 dinara, a za premijeru 800 dinara. Cena ulaznice za đake, studente i penzionere je 350 dinara.

Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Kus petlić kus-petlic
Avet iglic
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
kArc Tóth Árpád verseivel - A kArc Irodalmi Kávéház műsora
Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Narodni poslanik narodni-poslanik
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Izbiračica izbiracica
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
KONCERT ZA ZALJUBLJENE
Ožalošćena porodica branislav-nusic
Prah prah-djerdj-spiro
Koncert Subotičkog simfonijskog orkestra
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
Crni Petar crni-petar
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Kus petlić kus-petlic
Otelo otelo
Šogorice sogorice
Kus petlić kus-petlic
Tri sestre tri-sestre
KONCERT "POKLON DAMAMA"
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Šogorice sogorice
Bulevarska komedija "Ljubav na seoski način"- gostovanje Teatra Arena
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Tartif tartif
Kus petlić kus-petlic
Tartif tartif
Tartif tartif
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Bravo za Klovna - autorska predstava bravo-za-klovna-autorski-projekat
Dejt - monodrama (gostovanje Sandre Silađev)
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
KONCERT SUBOTIČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA koncert-subotickog-simfonijskog-orkestra
Bog masakra bog-masakra
Crni Petar crni-petar
Božidar Knežević: Crveno i zlatno - gostovanje iz Beograda
Kus petlić kus-petlic
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra

Rozi Brešćanski B.: Ko zna da li ćeš me ponovo videti?

Ko zna da li ćeš me ponovo videti?

Jedna priča o Katalin Karadi

Reditelj: Zoltan Mezei k. g.

Igraju:
Karadi: Žuža Kalmar
Pijanista: Geza Kučera ml.


Šef scene: Daniel Bagi
Majstor svetla: Sebastijan Svitlik
Majstor tona: Mikloš Matlari
Rekviziter: Darko Čović
Dežurni dekorater: Miroslav Golić
Garderoberke: Aniko Palković, Magdalena Goliat
Šminker/frizer: Miroslava Bulatović
Asistent reditelja, sufler/inspicijent: Edina Kulhanek, Valeria Kočiš

Premijera: 20.10.2023.


Katalin Karadi je bila jedna od najpopularnijih filmskih glumica i pevačica 1930-ih i 1940-ih. Njen prvi film „Smrtonosno proleće“, učinio ju je popularnom istog trena. Njeno erotsko zračenje i neobičan glas učinili su divu seks simbolom epohe, fatalnom ženom.

Karadi je živela burnim i naizgled kontradiktornim životom. Mađarska je sklopila savez sa nacističkom Nemačkom, a Katalin je tokom rata imala aferu sa jednim visokim državnim funkcionerom (koji je u tajnosti bio član otpora), a istovremeno je spasavala Jevreje osuđene na smrt. Ali je nastavila da snima. Postala je simbol nacije. Nacisti su na kraju ugušili njen rad.

Radnja se odvija u okviru izmišljenog događaja. Tokom njenog poslednjeg nastupa u Mađarskoj, suočavajući se sa emigracijom, ona se priseća svog života i pušta nas da vidimo njenu sudbinu, koja ju je naterala da napusti zemlju koju još uvek voli svim srcem... a u međuvremenu ponekad iz nje izbije poneka evergrin pesma ili njen deo. Gorko-slatki performans bavi se ponekad zabavnim, ali i vrlo aktuelnim pitanjima o pripadnosti, domovini, apatridiji, umetnosti, ljubavi, uspehu i moći.