Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 18 do 19.30 časova. Nedeljom biletarnica radi od 18 do 19.30 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cena ulaznice za predstave je 500 dinara, a za premijeru 800 dinara. Cena ulaznice za đake, studente i penzionere je 350 dinara.

Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Kus petlić kus-petlic
Avet iglic
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
kArc Tóth Árpád verseivel - A kArc Irodalmi Kávéház műsora
Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Narodni poslanik narodni-poslanik
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Izbiračica izbiracica
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
KONCERT ZA ZALJUBLJENE
Ožalošćena porodica branislav-nusic
Prah prah-djerdj-spiro
Koncert Subotičkog simfonijskog orkestra
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
Crni Petar crni-petar
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Kus petlić kus-petlic
Otelo otelo
Šogorice sogorice
Kus petlić kus-petlic
Tri sestre tri-sestre
KONCERT "POKLON DAMAMA"
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Šogorice sogorice
Bulevarska komedija "Ljubav na seoski način"- gostovanje Teatra Arena
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Tartif tartif
Kus petlić kus-petlic
Tartif tartif
Tartif tartif
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Bravo za Klovna - autorska predstava bravo-za-klovna-autorski-projekat
Dejt - monodrama (gostovanje Sandre Silađev)
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
KONCERT SUBOTIČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA koncert-subotickog-simfonijskog-orkestra
Bog masakra bog-masakra
Crni Petar crni-petar
Božidar Knežević: Crveno i zlatno - gostovanje iz Beograda
Kus petlić kus-petlic
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra

Petar Mihajlović: Radnička hronika

Radnička hronika

Igraju:

 

Srđan Sekulić

Bojana Milanović

Jelena Mihajlović

Milan Vejnović

Dimitrije Dinić

Igor Greksa

Marko Vasiljević

Dimitrije Aranđelović

 

 

Režija: Veljko Mićunović

Dramaturg: Slobodan Obradović

Scenograf: Marija Kalabić

Kostimograf: Marko Marosiuk

Saradnik za scenski pokret: Igor Greksa

Muzičar: Geza Kučera ml.

Inspicijent i sufler: Vesna Galešev

Premijera: 16. oktobar 2019.

 

 

Biografija pisca 

 

Petar Mihajlović rođen je 1979. u Kragujevcu. Studirao medicinu, upisao treću godinu prava, a potom diplomirao dramaturgiju na FDU u Beogradu. Dobitnik je nagrade „Slobodan Selenić“ i Sterijine nagrade na konkursu za originalni domaći dramski tekst. Po njegovim tekstovima su realizovane predstave Gavran (Dadov, 2004.), Pisati skalpelom (KST Kragujevac, 2006.), Radnička hronika (NP Banja Luka, 2010.), Švajcarska (NP Banja Luka, 2017.), Dvesta (KST Kragujevac, 2018.) i više od petnaest radio-drama, radio-minijatura i kratkih igranih filmova. Kao scenarista potpisao  je nekoliko TV serija i dugometražnih igranih filmova. Izdao je zbirku kratkih priča Serijski samoubica (Jefimija, 2000.), roman Ništa (Geopoetika, 2013.) i knjigu priča Niko (Solaris, 2018.), dok  se tokom 2020. godine očekuje izlazak njegovog drugog romana Ojmjakon. Stalno zaposlen u Jugoslovenskoj kinoteci.

BIOGRAFIJA

Veljko Mićunović (1986.) diplomirao je pozorišnu režiju na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti, u klasi profesora Egona Savina. Kao asistent režije sarađivao je sa Jiržijem Menclom i Paolom Mađelijem.

Predstave koje je režirao gostovale su i nagrađivane na više od trideset festivala kod nas i u inostranstvu. Među njima su: Sterijino pozorje, Drama festival- LJubljana, MESS- Sarajevo, Bitef, Grad teatar- Budva, Jugoslovenski pozorišni festival- Užice, Festival malih scena- Rijeka.

Predstave:

Jugoslovensko dramsko pozorište U lovu na bubašvabe, Beogradsko dramsko pozorište Život je pred tobom, Smrt trgovačkog putnika, Anđeli čuvari, Narodno pozorište, Beograd Nesporazum, Prah,Slovensko narodno gledališče, Maribor Garderober, Zvezdara teatar Gozba, Narodno pozorište, Subotica Kičma, Crnogorsko narodno pozorište Revizor, Urnebesna tragedija, Samoubica, Boško Buha, Beograd Robin Hud.

REČ REDITELJA

Može li običan čovek, koji čini većinu čovečanstva da živi normalno ili je obezličen kao u robovlasničkom sistemu? Zvuči levičarski u globalnom kontekstu, a na istom tragu, mogli bismo se zapitati i na primer da li radnici idu u teatar…

Optikom kojom bismo se ograničili na vlastito vreme i prostor, pitanje bi moglo biti drastičnije i isključivo: “Otpor i samo otpor” ili uz devizu “strpljen – spašen”? Pitanja se ovom dilemom odmah i množe i uvlače u sitauciju apsurda. Šta bi bilo kad bi radnici prestali da rade, kad već ne mogu da žive od rada? Šta bi bilo ako bi i na kratko počeli da slave taj svoj život jedini bez rada, po cenu da žive na hlebu i vodi? Bio bi to test izdržljivosti i za njih i za one koji upravljaju društvenim sistemom i pomno brinu o rastu BDP-a… Ko bi preživeo u tom netom narušenom poretku našeg sistema u procesu večite “bolne tranzicije” koja, je li, traži žrtve i odricanja na magistralnom putu “u korist svetle budućnosti”, s plemenitim ciljem stvaranja najboljeg od svih najgorih sistema što ga je čovek iskusio - za kakav slovi kapitalistički “sa ljudskim licem”? Da li bi otpor poniženju života zapravo značio slavljenje života? Ili bi u isti mah značio kolektivno radničko samoubistvo? Pa nije valjda da bi se taj običan čovek – radnik, našao u situaciji da je uzeo praćku da gađa tenk? Ili jeste?!

Ova crnokomična, ova tragi - groteskna hronika jednog radničkog otpora je angažovana da zagrebe po slično zamršenim pitanjima i životnim batrganjima malog čoveka – radnika.

Nagrade:

Specijalna nagrada Ardalion, autorskom timu i ansamblu predstave na 25. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu.

 http://www.politika.rs/scc/clanak/439982/Sta-bi-se-dogodilo-kada-bi-radnici-prestali-da-rade

https://www.blic.rs/kultura/veljko-micunovic-reditelj-radnike-vise-niko-ne-vidi-na-ulici/fmsss80

http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:829193-Pozorisna-kritika-Siromasni-ne-idu-na-rodjendane?fbclid=IwAR1B3WDftK-HIwaQR_ZB_IH4c_DB0rwasYFQ0hyz5O6y_RnRf6fu5mI1Ozo

https://anasttasic.wordpress.com/2019/11/17/tragedija-i-katarza-u-vremenu-tranzicije/?fbclid=IwAR0uUiwKfTbPJ8R1vZF06fF2Rax8y37GJsC2pITMvq4sKqckYCxwyU1d2aw

https://bdp.rs/sumrak-bogova-najbolji-po-nin-ovoj-top-listi/

http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2020/01/02/38082507/uprvih.mp3

https://zoomue.rs/radnicka-hronika-u-vreme-kapitalizma-video/?fbclid=IwAR3hPRGJ0jUBKgdt-9j-r65-Qrq7mcGj-EX7D_-oZIGBBHSReVy8jm7cgjw