Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 18 do 19.30 časova. Nedeljom biletarnica radi od 18 do 19.30 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cena ulaznice za predstave je 500 dinara, a za premijeru 800 dinara. Cena ulaznice za đake, studente i penzionere je 350 dinara.

Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Kus petlić kus-petlic
Avet iglic
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
kArc Tóth Árpád verseivel - A kArc Irodalmi Kávéház műsora
Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Narodni poslanik narodni-poslanik
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Izbiračica izbiracica
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
KONCERT ZA ZALJUBLJENE
Ožalošćena porodica branislav-nusic
Prah prah-djerdj-spiro
Koncert Subotičkog simfonijskog orkestra
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
Crni Petar crni-petar
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Kus petlić kus-petlic
Otelo otelo
Šogorice sogorice
Kus petlić kus-petlic
Tri sestre tri-sestre
KONCERT "POKLON DAMAMA"
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Šogorice sogorice
Bulevarska komedija "Ljubav na seoski način"- gostovanje Teatra Arena
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Tartif tartif
Kus petlić kus-petlic
Tartif tartif
Tartif tartif
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Bravo za Klovna - autorska predstava bravo-za-klovna-autorski-projekat
Dejt - monodrama (gostovanje Sandre Silađev)
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
KONCERT SUBOTIČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA koncert-subotickog-simfonijskog-orkestra
Bog masakra bog-masakra
Crni Petar crni-petar
Božidar Knežević: Crveno i zlatno - gostovanje iz Beograda
Kus petlić kus-petlic
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Tartif tartif
Bog masakra bog-masakra

Ivan Leo Lemo: Kabare Jugoslovenke

Kabare Jugoslovenke

Ivan Leo Lemo: KABARE JUGOSLOVENKE

Uloge:

DANICA DRMALOV, pilotkinja iz okoline Mostara ...... Suzana Vuković
LJUPKA DEMIROVSKA, kriminalka iz okoline Štipa ...... Jelena Mihajlović
MOJCA MAURIN, genetičarka iz Postojne ...... Sanja Moravčić
SVETLANA VRSALOVIĆ, generalka iz Kragujevca ...... Kristina Jakovljević
TEUTA, arheološkinja iz Boke Kotorske ...... Monja Medaković Vuksanović
ESMA OMERPAŠIĆ, radnica na određeno u salonu za nokte iz Zagreba ...... Nikolina Vujević/Anica Petrović
SUZANA VUKOVIĆ, glumica iz Subotice ...... Vesna Kljajić Ristović
DUALIPA, pevačica iz Londona/Prištine, trenutno nerođena ...... Sofija Mijatović
FEMALE MC, TV moderatorka ...... Minja Peković

Songove otpevala Nikolina Vujević

Autor teksta i reditelj: Ivan Leo Lemo
Koreograf: Alen Sesartić
Kompozitor: Zvonimir Dusper Dus
Scenografkinja: Vesna Režić
Kostimograf: Marko Marosiuk
Asistentkinja scenografkinje: Nikolina Kuzmić
Inspicijent: Goran Grubišić
Suflerka: Vesna Galešev

Šef scene: Daniel Bagi
Majstor svetla: Nedo Ilić
Majstor tona: Ištvan Nemet
Dežurni dekorater: Miroslav Žukov
Frizerka: Ana Tot
Rekviziterka: Darinka Gavrić
Garderoberi: Vesna Kričković, Damir Branković
Izrada dekora: Dušan Pilipović, Robert Sebenji, Tibor Takač
Izrada kostima: Magdolna Čaki, Gordana Milunović, Andraš Farkaš

Ekipa predstave se srdačno zahvaljuje Urimu Demirovskom za prevod na makedonski jezik i Sofiji Mijatović za lekturu takozvanog šumadijskog govora. 

REČ REDITELJA: 

Ovo je moj sedmi po redu cabaret u sedam godina. S Jugoslovenkama završavam taj ciklus koji je počeo 2016. s “Cabaretom Splićanke”. Bila je to predstava inspirirana mojim rodnim gradom Splitom. Godinu dana poslije, još sam jedan cabaret smjestio u Split, “Cabaret Split in space”. Svidjela mi se,tad, ta kombinacija storytelling-a, stand up-a, burlesque-e i mjuzikla, u vehementnim ispovjednim monolozima s dinaminkom živčanih slomova.Pokušavao sam publiku i nasmijati i ganuti, i zabaviti i zamisliti. A najveće kreativno uzbuđenje bilo mi je igrati se jezikom, standardnim i žargonom, njegovim frazama, dijalektalnim melodijama, retoričkim dinamikama, stilskim figurama, njegovim dubinama i dosezima. U tom sam tkanju jezika i fabule tražio identitetske matrice koje nas oblikuju, usmjeravaju, označavaju, otvaraju prema drugima, ali i ograničavaju u pogledima na drugo i drugačije. Slijedila su još dva cabareta u kojima sam s istom potrebom istraživao jezik i mentalitet mojih predaka iz Dalmatinske zagore. Bili su to cabareti Vla-Vla-Vlajland i Čudo. Zatim sam u Zagrebu napisao i režirao dva cabareta posvećena tom gradu u kojem trideset godina živim; “Cabaret preko veze” te “Cabaret Zagrepčanke i statičar”. I evo, nakon te sedmogodišnje cabaretske ekspedicije, u Narodnom pozorištu u Subotici vraćam se odakle je moj život i počeo, u temu Jugoslavije, ali iz pozicije kojom su se svi moji cabareti i bavili, a to je rasvjetljavanje patrijarhalnih pomračina, istraživanje tektonskog susreta takozvanog Istoka sa takozvanim Zapadom u bizarnim i melodramatičnim pričama. Subotica sa svojim prekrasnim i ponosa vrijednim multikulturalnim identitetom, čini mi se idealna pozornica za udomiti ovakav cabaret u kojem se propliće osam priča iz šest bivših republika i dvije bivše pokrajne iz bivše nam zajedničke države. Koristim ovu priliku da se ispričam Slovencima i Makedoncima što smo od njihovog jezika napravili jednu srpsko-hrvatsko makledonsko slovensku mješanciju, zapravo metajezik koji ne postoji, ali je konstruiran za potrebe likova i multikulturalnog dramskog privida. Nije nam bila namjera izrugivati se, nego pokazati kako nama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, koji govorimo isti jezik u različitim narječjima, kako, dakle, nama, zvuče njihovi bratski jezici. Postupak je to svjesnog i svojevrsnog stereotipiziranja sa dramskom svrhom. Nadamo se da će te naše jezične gimnastike zabaviti publike od Vardara do Triglava i da će naša fabularna, paralelna povijest Jugoslavije potaknuti na inspirativne usporedbe, komemorativne konkluzije i prožimanje u prepoznavanju.

- Ivan Leo Lemo

Prva proba: 18. april 2023.

Premijera: 25. maj, ex Dan mladosti, 2023.

Pozorišna kritika: 

https://hocupozoriste.rs/vesti/kad-bi-tito-bio-drugarica

Narodno pozorište Subotica srdačno zahvaljuje na podršci:

Kompanijama Gorki list i Voda Voda, Vinariji Podrum Tošići, Pivari Patuljak i Pabu Samo pivo, Destileriji Raičević i Mlekari Subotica Imlek