Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 18 do 19.30 časova. Nedeljom biletarnica radi od 18 do 19.30 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cena ulaznice za predstave je 500 dinara, a za premijeru 800 dinara. Cena ulaznice za đake, studente i penzionere je 350 dinara.

Otelo otelo
Otelo otelo
Crni Petar crni-petar
Živka - plesna predstava, gostovanje KUD "Vuk Karadžić" Temerin
Kus petlić kus-petlic
Bravo za Klovna - autorska predstava bravo-za-klovna-autorski-projekat
Milovan Miković: Avaške godine - gostovanje HKC "Bunjevačko kolo"
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Ožalošćena porodica branislav-nusic
Tri sestre tri-sestre
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu

Starac Milija / Borislav Mihajlović Mihiz: Banović Strahinja

Banović Strahinja

BANOVIĆ STRAHINJA / BÁNOVITY SZTRAHINYA

pozorišna junačka balada

Adaptacija i režija: Mirko Radonjić k.g.

Dramaturgija: Rozi B. Brešćanski
Scena i svetlo: Mirko Radonjić k.g.
Kostim: Lina Leković k.g.
Muzika: Ervin Palfi
Asistentkinja reditelja: Valeria Kočiš
Inspicijent: Edina Kulhanek

Igraju:
Ervin Palfi
Hermina G. Erdelji
Dina Dedović Tomić
Tamaš Hajdu
Arpad Černik
Čaba Ralbovski
Akoš Njari

Dramski tekst je prevela Rozi Brešćanski B., dok je za epsku pesmu koriščen prevod Ištvana Aga. Tekst predstave u sebe uključuje i odlomak iz pogovora knjige “Homer, Ilijada” Alesandra Barika.


Šef scene: Goran Mačković; majstor tona: Mikloš Matlari; majstor svetla: Dejan Kovačević; rekviziter: Darko Čović; dežurni dekorater: Mirsad Kulašić; garderoberke: Aniko Palković i Magdalena Goliat; šminker/frizer: Mila Kujundžić; izrada dekora i rekvizite: Dušan Pilipović, Robert Sebenji, Tibor Takač – Faki; izrada kostima: Magdolna Čaki, Gordana Milunović, Andraš Farkaš.


Netko bješe (Strahiniću bane)

"Banović Strahinja", kako je Vuk naslovio pjesmu o banu Strahiniću, jedan je od dragulja narodne usmene književnosti i usamljen primjer da centar epskog pripovijedanja ne zauzima događaj, već junak.
U centru naše predstave je pripovijedanje, odnosno pjevanje sâmo. Epska pjesma je povod da u pozorištu potražimo iskre iz ognjištā oko kojih smo se nekada okupljali i slušali priče koje su uspostavljale, ali i propitivale, velike narative na kojima su formirane naše zajednice.
Motiv nipošto nije žudnja za velikim narativom. Savremenost nas iznova uči da su upravo veliki narativi najčešći izgovor za upotrebu sile. Naša želja je da u fragmentima Milijine pjesme i Mihizove drame pronađemo male, ljudske priče unutar jednog mitskog narativa.
Jer nam je danas više nego ikad potreban "netko" ko će ethos staviti ispred sile.

Mirko Radonjić