Loading...

Radno vreme biletarnice je radnim danima i subotom od 10 do 13 časova i od 18 do 19.30 časova. Nedeljom biletarnica radi od 18 do 19.30 časova, samo u slučaju kada se toga dana igra predstava.

Online rezervacije karata primamo najkasnije do 13 časova toga dana kada je predstava na repertoaru. Cena ulaznice za predstave je 500 dinara, a za premijeru 800 dinara. Cena ulaznice za đake, studente i penzionere je 350 dinara.

Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Kus petlić kus-petlic
Avet iglic
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
kArc Tóth Árpád verseivel - A kArc Irodalmi Kávéház műsora
Prah prah-djerdj-spiro
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Narodni poslanik narodni-poslanik
Igra u dvorcu igra-u-dvorcu
Izbiračica izbiracica
Koštana kostana
Bog masakra bog-masakra
Greta, stranica 89 greta-stranica-89
KONCERT ZA ZALJUBLJENE
Ožalošćena porodica branislav-nusic
Prah prah-djerdj-spiro
Koncert Subotičkog simfonijskog orkestra
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
Crni Petar crni-petar
Najnormalniji čovek na svetu najnormalniji-covek-na-svetu
Kus petlić kus-petlic
Otelo otelo
Šogorice sogorice
Kus petlić kus-petlic
Tri sestre tri-sestre
KONCERT "POKLON DAMAMA"
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
Ne mogu da živim bez muzike ne-mogu-da-zivim-bez-muzike
Šogorice sogorice
Bulevarska komedija "Ljubav na seoski način"- gostovanje Teatra Arena
Ne očajavajte nikad ne-ocajavjte-nikad
SIROTA MILEVA IZ BOSNE U NAŠOJ CIVILIZACIJI GODINE 1878. sirota-mileva-iz-bosne-u-nasoj-civilizaciji-godine-1878-obedrame
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
BALET "Posvećenje proleća" - gostovanje Dewej Dell, Italija
Ko zna da li ćeš me ponovo videti? ko-zna-da-li-c-es-me-ponovo-videti

Nil Sajmon: Bosonogi u parku

Bosonogi u parku

Režija: Jovana Tomić
Prevod: Olja Đorđević
Izbor muzike: Jovana Tomić
Koreograf: Maja Kalafatić
Dramaturg: Dimitrije Kokanov
Scenograf: Marija Kalabić
Kostimograf: Marko Marosiuk
Asistent kostimografa: Tamara Branković
Inspicijent: Vesna Galešev
Sufler: Goran Grubišić

Jana Milosavljević - Kori Brater
Dimitrije Dinić - Pol Brater
Suzana Vuković - Majka
Vladimir Grbić - Viktor Velasko
Milan Vejnović - PTT službenik

premijera: 03.06.2016.

Reč rediteljke:

Predstava 'Bosonogi u parku', adaptacija istoimenog komada Nila Sajmona, problematizuje pojam braka i njegovu svrhu danas. Žanrovskim i stilskim odstupanjem od originalnog teksta, klišeizirani problemi emotivnih veza, kao sto su nemogućnost komunikacije, maničan strah od usamljenosti i brojni drugi, gradiraju do apsurda, pa se likovi nalaze u rascepu između nemogućnosti funkcionisanja u monogamnoj zajednici i glorifikacije institucije braka - čime dovode u pitanje njenu svrhu.

Jovana Tomić, rediteljka


Reč dramaturga:

Adaptacija Sajmonovog komada podrazumeva zgušnjavanje i skraćivanje realcija unutar odnosa likova, izvođača, prostora, motiva i tema. Postupak sažimanja je doprineo vidiljivosti mačističkih društvenih normi koje originalni dramski tekst ne dovodi u pitanje već ih podrazumeva i prihvata. Jedan od ciljeva naše predstave jeste istraživanje žanrovske zadatosti teksta te modifikacija iste u poližanrovske prakse scenskog jezika. Kritički odnos u čitanju teksta se ogleda u prevazilaženju ustaljenih konvecnija scenskog interpretiranja romantičnih komedija te u pokušaju da se pronađe adekvatniji izvođački izraz.

Dimitrije Kokanov, dramaturg

Reč koreografkinje:

Jedan vrlo tradicionalan tekst problematizovali smo na nama zanimljiviji način izvođenja gde su tela u prostoru drastično uslovljenja prostorom u kojem se nalaze. Odnos likova gradi se na relaciji telo-telo i telo-prostor. Ovim postupkom na određenim mestima pokretom se apstrahuje dramska radnja koja se označava samo kvalitetom pokreta. Suptilno poigravanje između performativnog i glumačkog izraza ogleda se kroz konstantnu prisutnost tela i razna oruđa izvođenja, pre svega repeticiju. Zbog istih prostornih uslova, likovi žude za neutralnošću kako u pogledu rodnog razlikovanja tako i u izrazu predstavljanja lika u relaciji sa izvođenjem tela.

Maja Kalafatić, koreografkinja